Bijela roda kao da zna da je Zagrebačka županija proglasila 2016. i 2017. godinu Godinama bijele rode – ovo je rekordna godina po broju prstenovanih mladih roda! Broj obilježenih mladih roda popeo se na 202 što je gotovo dvostruko u odnosu na brojeve ptića koje smo imali zadnjih nekoliko godina. Prstenovanje je ove godine provedeno 5. godinu za redom i do danas smo obilježili ukupno 608 mladih roda.
Najviše ptića bijele rode prstenovano je u Gradu Vrbovcu čak 69, potom u Općini Pisarovina 49 i Općina Dubrava – 43. Od naselja dominira Donja Kupčina s 49 ptića roda, pa Brčevec s 28 i Donja Zdenčina s 24 prstenovana ptića rode.
Ptice se obilježavaju na način da im se na noge postavljaju metalni i plastični prstenovi s oznakama koje ne nosi niti jedna druga ptica na svijetu. Ptice koje nose bijeli plastični prsten s oznakom koja počinje slovom T, izlegle su se u Hrvatskoj. Kako rode spolnu zrelost postižu u drugoj ili trećoj godini, obično se ne vraćaju odmah prve godine, nego svoju mladost provode lutajući Afrikom, ali i drugim dijelovima svijeta gdje mogu pronaći mir i dovoljno hrane. Nakon toga vraćaju se u blizinu mjesta gdje su se izlegle te se pokušavaju izboriti za postojeće gnijezdo ili izgraditi novo, a ako u tome ne uspiju, odlaze dalje te pokušavaju naći mjesto za sebe. Potvrdu za to daju nam neki od nalaza prstenovanih ptica koje smo uočili ove godine; npr. roda iz Prilesja (Vrbovec) koja je prstenovana 2013. godine vratila se gnijezditi u isto selo, roda iz Donje Zdenčine (Klinča Sela) se također vratila u blizinu gnijezda gdje se izlegla dok se roda koja je prstenovana u Poljani (Vrbovec) morala preseliti 25 km južnije i ove godine gnijezdi u Koprivničko-križevačkoj županiji, u selu Guščerovac.
Zahvaljujući prstenovanju znamo i da naše rode zimuju na samom jugu Afrike, znamo da sele tzv. istočnim seobenim putem (slijedeći rijeku Savu i Dunav dolaze do Crnog mora, a zatim preko Turske, Libanona i Izraela dolaze do Egipta gdje dalje kao orijentir koriste rijeku Nil). Također nalazi nam otkrivaju da rode putuju oko dva mjeseca u jednom smjeru te da osim prirodnih uzroka, stradavaju najviše zbog sudara s električnim vodovima i zbog ilegalnog ubijanja u nekim zemljama Bliskog istoka poput Libanona.
Vjerujemo da će nam prstenovanje u budućnosti dati još puno drugih spoznaja koje su korisne za zaštitu ove vrijedne vrste, a u tome nam i građani mogu pomoći na način da pogledaju nose li rode koje gnijezde u njihovoj blizini prsten te nam dojave broj oznake.
