Visoke temperature tijekom ljetnih mjeseci često nepovoljno djeluju na zdravlje ljudi, posebice ranjivih skupina i osoba koje pate od određenih zdravstvenih tegoba, poput dijabetesa, demencije i ostalih mentalnih poremećaja, neuroloških i kardiovaskularnih bolesti, kao i respiratornih i bubrežnih bolesti te pretilosti.
Kako bi se smanjio broj oboljenja i smrti od posljedica vrućine, nužno je djelovati preventivno. S tim ciljem je i Ministarstvo zdravstva izradilo Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine.
Što možemo učiniti kako bismo se zaštitili od vrućine?
- Kako biste pratili kretanje temperature tijekom dana, mjerite sobnu temperaturu ujutro između 8 i 10 sati, poslijepodne oko 13 sati te noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo održavati sobnu temperaturu ispod 32 ᵒC danju te ispod 24 ᵒC noću. Ovo je posebno važno za djecu i starije osobe.
- Koristite hladniji noćni zrak za provjetravanje i rashlađivanje prostorije. Ako je moguće, noću i tijekom ranih jutarnjih sati otvorite rolete i prozore.
- Nikada ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu, čak niti u hladu. Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja.
- Izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 17 sati (pogotovo djeca, trudnice, starije osobe te osobe koje pate od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa).
- Redovito pijte tekućinu, no izbjegavate alkohol i pića s kofeinom i šećerom. Posjetite Vašu obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami da vidite treba li im pomoć.
- Ukoliko osjećate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu, žeđ ili jaku glavobolju, tražite pomoć te što prije otiđite u hladniju prostoriju i izmjerite temperaturu.
Koristite hladniji noćni zrak za provjetravanje i rashlađivanje prostorije. Ako je moguće, noću i tijekom ranih jutarnjih sati otvorite rolete i prozore.
Nikada ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu, čak niti u hladu.
Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja.
Izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 17 sati (pogotovo djeca, trudnice, starije osobe te osobe koje pate od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa).
Redovito pijte tekućinu, no izbjegavate alkohol i pića s kofeinom i šećerom.
Posjetite Vašu obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami da vidite treba li im pomoć.
Ukoliko osjećate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu, žeđ ili jaku glavobolju, tražite pomoć te što prije otiđite u hladniju prostoriju i izmjerite temperaturu.
[VAŽNO!] Ako kod neke osobe primijetite da imaju vruću, suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, ODMAH pozovite liječnika/hitnu medicinsku pomoć (na telefon 194 ili 112). Dok čekate liječnika/hitnu medicinsku pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite toj osobi noge i kukove, odstranite odjeću i poduzmite mjere vanjskog hlađenja kao što su hladni oblozi za vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature između 25 i 30 ᵒC. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok joj se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 ᵒC. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
