Gotovo godinu dana nakon što je u Jadranskom moru potonula INA-ina plinska platforma, aktivisti Greenpeacea su na glasovitom brodu Arctic Sunrise u blizini olupine razvili transparent dugačak 23 metra s natpisom “Plinskom biznisu profit, Jadranu otpad”. Od hrvatskih vlasti zatražili su hitno rješavanje pitanja zastarjele plinske infrastrukture i upozorili na opasnost od istjecanja metana tijekom eksploatacije fosilnog plina koji značajno doprinosi klimatskoj krizi. Skrenuli su pozornost na peticiju europske građanske inicijative (ECI) kojom se traži zabrana oglašavanja svih fosilnih goriva i promocija fosilnog plina kao ekološki prihvatljivog.
Plinska platforma Ivana D koja pripada INA-i, pronađena je krajem prošle godine na 43 metra ispod površine mora 50 kilometara od Pule. “Prvo smo imali situaciju da plinska platforma nestane i nitko od nadležnih danima nema pojma gdje je nestala, a sad se čini da ta željezna grdosija ostaje na dnu Jadrana. INA, uz očiti blagoslov i nemar vlasti, ne uspijeva ukloniti ostatke s morskog dna i zanemaruje znanstveno dokazane prijetnje istjecanjem plina.1 Odgovorni nas uvjeravaju da je bušotina Ivana D zatvorena – na isti način uvjeravani smo da je sam proces eksploatacije siguran i čist, unatoč brojnim zabilježenim curenjima metana diljem Europe”, izjavila je Petra Andrić iz Greenpeacea.
Da je plin itekako štetno i opasno fosilno gorivo, upozoravaju i Greenpeaceovi aktivisti i volonteri, koji ovog vikenda u Rijeci prikupljaju potpise za peticiju europske građanske inicijative (ECI), kojom se traži novi zakon koji bi zabranio oglašavanje fosilnih goriva i sponzorstava povezanih s njima u Europskoj uniji. Uz Greenpeace, inicijativu je pokrenulo više od 20 europskih organizacija2 R. Cilj je prikupiti milijun potpisa u jednoj godini nakon čega je Europska komisija dužna odgovoriti i razmotriti implementaciju zahtjeva u europski zakon. Više o ECI-ju i kako potpisati peticiju može se pronaći OVDJE.
“Plin se ne smije oglašavati kao “prirodan” ili “zelen”. Istina je da fosilni plin prilikom gorenja emitira manje ugljičnog dioksida od ugljena i drugih fosilnih goriva, ali nije istina da ga to čini prihvatljivijim tranzicijskim gorivom od ugljena ili nafte. Jer postoji zamka: metan, glavna komponenta fosilnog plina, daleko je snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida.”, dodala je Andrić.
Znanstvena istraživanja alarmiraju na istjecanja metana tijekom crpljenja, transporta i skladištenja fosilnog plina. Studije pokazuju je da je metan, kada se ispusti u atmosferu, 84 puta snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida, u periodu od 20 godina.3
“Plin podstiče klimatsku krizu, baš kao i ugljen i nafta. Vlasti diljem svijeta moraju prestati financirati novu plinsku infrastrukturu javnim novcem, početi ulagati u tranziciju prema čistoj, obnovljivoj energiji u globalnim razmjerima i postupno ukinuti sva fosilna goriva. To je jedini način da izbjegnemo klimatsku katastrofu prema kojoj se jako brzo krećemo, izjavila je Joanna Flisowska, voditeljica europske Greenpeaceove kampanje protiv plina.
“Greenpeace zahtijeva od hrvatske vlade da hitno ispita sve odobalne plinske platforme i eventualno istjecanje metana na njima te o rezultatima odmah i potpuno obavijesti javnost. Nakon toga Vlada mora zabraniti nova ulaganja u fosilnu infrastrukturu na Jadranu te se okrenuti obnovljivim izvorima energije, prije svega solarima. Hrvatska je jedna od najsunčanijih zemalja u Europi, s potencijalom na vrhu, a po korištenju solarne energije na dnu. To se radikalno mora promijeniti, i to je put – jadransko sunce, a ne fosilni plin, zaključila je Petra Andrić.
Na istom tragu razmišlja i dr. sc. Nikola Biliškov, član inicijative Znanstvenici za klimu te ističe kako je prirodni plin samo manipulativna kovanica. “Nikako ga ne možemo smatrati spasiteljem klime. Sama činjenica da je neizbježni produkt njegovog izgaranja CO2, dakle staklenički plin koji je pretežni uzročnik aktualnih klimatskih promjena, čini ga neprihvatljivim. Ako nam je doista cilj postići ugljičnu neutralnost, plin moramo, uz ostala fosilna goriva, ostaviti u njegovim ležištima!”
Petra Andrić
