Uoči Dana grada donosimo odličan tekst našeg dragog suradnika Dragutina Pasarića. Autor serije koja slijedi pod nazivom Moslavačkim krajem zapaženi je novinar, publicist, pjesnik i istraživač moslavačke prošlosti.
Grad Ivanić Grad već u svom imenu je grad. S razlogom – 8. lipnja 1871. godine ukinućem Varaždinske krajine i suverenitetom Hrvatske dobiva status slobodnog kraljevskog grada. Hod do tog statusa započinje još 1093. godine kao posjed odlukom ugarskog kralja Ladislava tek utemeljene Zagrebačke biskupije.
Ime Ivanić skrbeći za vojne posade, a na čiju je nužnost u 16. stoljeću ukazivao i Hrvatski Sabor, u obrambenim trenutcima turskih nadiranja nosila je tvrđa. Bila je svjetionik na „otoku Ivanić“ (insulae Ivanić) kako se iznad voda Lonje, Česme i Glogovnice povijesno nazivao povišeni prostor današnjeg grada Ivanić Grada i općina Kloštar Ivanić i Križ.
I zaista Ivanić koji već 1750. godine ima pučku komunitetnu školu, a 1768. godine prvi poznati plan grada – tvrđe, od bližih i većih mjesta doimao se i infrastrukturom gradski. Uostalom i župna crkva sv. Petra iz 1831. godine, vijećnica s kraja 19 stoljeća i stara škola s okružjem koje nudi perivoj pripadaju razglednici grada Iako pretežito kao napredno obrtničko mjesto (cehovski simboli zabilježeni su još 1827.) uvijek je nosio i elemente kulture (1921. godine ima Građansku školu da šest učitelja).
I znameniti rođeni u njemu stavljali su ga u središte hrvatskog javnog života; Ivan Švear, autor prve pisane hrvatske povijesti Ogledalo Iliriuma, poznati numizmatičar Andrija Blašković, dugogodišnji senator grada Zagreba, otac hrvatskog vatrogastva, književnik Đuro Stjepan Deželić, nadbiskup zagrebački Josip Juraj Posilović, prvak HSS-a Juraj Krnjević misionar Josip Kundek i osobito vrijedan ivanićki gradonačelnik Đuro Kundek.
I kad je Ivanić sa svjetlucavom bakljom zahvatio val industrijalizacije i uz naftu dobio simbol „hrvatskog Kuvajta“, a s Naftalanom priznato lječilište, nije zanemario kulturnu scenu. Djelovanjem Narodnog sveučilišta i kulturnih udruga, a posebno zborskim pjevanjem slaveći i opernu divu rođenu Moslavku Milku Trninu ostao je prepoznatljiv. Duh promicanja kulture pronašao je na neobično zanimljiv način i u običnoj buči -tikvanji s popularnom „Bučijadom“ koja na temu bučina ulja u gradu na Lonji nudi i međunarodne znanstvene teme.
Dragutin Pasarić
Ako još niste, sada možete lajkati portal Volim Ivanić
