Javna ustanova „Zeleni Prsten“ Zagrebačke županije je u sklopu projekta „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave (ČIGRA)“, financiranog s preko 500.000 eura nepovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska, organizirala edukativnu radionicu predstavljanja prekograničnog protokola monitoringa crvenokljune čigre. Cilj projekta ČIGRA je omogućiti održanje stabilne populacije crvenokljunih čigri na staništima u porječju rijeka Save i Drave.
Radionica je održana u petak 23.2.2018. u prostorijama Pop-Up kina na Autobusnom kolodvoru u Samoboru. Na njoj su predstavljene upute za praćenje stanja populacija crvenokljune čigre na području Slovenije i Hrvatske. Projekti partneri iz Hrvatske i Slovenije podijelili su dosadašnja iskustva u monitoringu čigri na području dviju zemalja. Sastanku su prisustvovali predstavnici partnera na projektu (JU Zeleni Prsten, Zavod za ornitologiju HAZU, Udruga Biom i Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije, Nacionalni inštitut za biologijo iz Ljubljane te Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu), javnih ustanova za zaštitu prirode, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, studenti biologije te predstavnici bioloških i ornitoloških udruga i poduzeća. Cilj zajedničkog protokola monitoringa je stjecanje cjelovitog uvida u stanje populacija čigri na teritoriju Hrvatske i Slovenije.
Crvenokljuna čigra je ptica selica koja na prvi pogled sliči na galeba, no odaju ju upečatljiv dugi crveni kljun i račvast rep poput lastavičinog. Gnijezdi se na šljunkovitim otočićima i sprudovima, staništima koja su često ugrožena čovjekovim aktivnostima. U prošlosti su se gnjezdile na prirodnim riječnim sprudovima duž Save i Drave, no ta staništa nestaju zbog regulacije riječnih tokova i kontinuiranog vađenja šljunka. Zato sve češće prihvaćaju umjetna staništa poput šljunčanih otočića na jezerima Rakitje, Ormož i Ptuj te na retenciji Blato. Vrsta je strogo zaštićena i jedna je od ciljnih vrsta za očuvanje na području ekoloških mreža u Hrvatskoj i Sloveniji. Praćenje veličine i trenda populacija stoga je obveza naših država prema Europskoj komisiji.
