Europska biciklistička federacija (ECF) napravila je istraživanje o ulaganjima u biciklistički promet i cikloturizam na razini Europske unije. Izradili su učinkovit i jednostavan alat za praćenje raspoloživih sredstva iz europskih fondova za razvoj biciklističkog prometa, koji je na raspolaganju svim državama EU. Cilj je da se svim potencijalnim korisnicima EU olakša pronalaženje mogućnosti ulaganja u biciklistički promet i cikloturizam, koristeći EU fondove. Brzim pretraživanjem doći ćete do podatka da korisnici EU fondova iz Republike Hrvatske, za ulaganje u biciklistički promet i cikloturizam, na raspolaganju imaju više od 1,2 milijarde kuna u razdoblju 2014.-2020.
Inspirirani tim istraživanjem Sindikat biciklista je na adrese 6 gradova poslao upit o ulaganjima u biciklistički promet u 2016. godini. Upit je sadržavao nekoliko kratkih pitanja:
Koliko je sredstava osigurano za gradnju nove biciklističke infrastrukture (staze, trake, parkirališta i sl.) te o kojem se udjelu radi u odnosu na cjelokupni proračun za promet?
Koliko je sredstava osigurano za održavanje postojeće biciklističke infrastrukture te o kojem se udjelu radi u odnosu na cjelokupni budžet za promet?
Planirate li provedbu nekih projekata ili aktivnosti za popularizaciju bicikla kao zdravog, ekološkog i jeftinog načina prijevoza?
Očekivani su rezultati da je Koprivnica i dalje najbiciklističkiji grad u Hrvatskoj s relativno velikim ulaganjima u održivi promet, a posebno u infrastrukturu za bicikliste i pješake. Gradovi poput Samobora, Metkovića i Pule transparentno su prikazali relativno mala ulaganja u biciklistički promet, dok je neugodno iznenadila Rijeka koja ove godine nema predviđena ulaganja u postojeću ili novu biciklističku infrastrukturu, ali pozdravljamo činjenicu da ulažu u Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) kojim se nadaju privući sredstva Europske unije za razvoj održivog prometa. Na samom je začelju po transparentnosti objave podataka završio glavni grad Hrvatske – Zagreb, čija ulaganja u biciklistički promet već treću godinu za redom u prosjeku čine manje od 1% ulaganja u cjelokupni promet.
Navedeni podaci prije svega upućuju na to da čak i gradovi koji već izdvajaju određena sredstva za sustavno poticanje nemotoriziranih načina kretanja u pravilu nemaju pregledan način organiziranja tih ulaganja. Za usporedbu, gradovi na sjeveru Europe ulažu približno 20-25€ per capita godišnje izravno u projekte biciklističke infrastrukture. Ne čudi stoga što se više od četvrtine svih lokalnih dnevnih putovanja obavlja biciklima. Za razliku od toga, zemlje jugoistočne Europe ulažu daleko manje, a takvi su i rezultati. Primjerice, Zagreb s proračunom za cestovnu prometnu infrastrukturu od preko 550 milijuna kuna godišnje, prema okvirnim procjenama ulaganja temeljem gradskih proračuna iz prethodnih godina, za biciklistički promet izdvaja između nekoliko desetaka tisuća do nekoliko stotina tisuća kuna, i to primarno za označavanje isprekidanih žutih crta na pješačkim površinama. Preračunato, u Zagrebu godišnji proračun za biciklističku infrastrukturu varira od 10-ak lipa do oko jedne kune po glavi stanovnika.
Ostaje nam za vidjeti hoće li se ta ulaganja povećati i hoće li se građanima omogućiti da dnevna putovanja na posao, u prosjeku manja od 5 km obavljaju brže i jeftinije, a da pritom ispuštaju manje CO2, odnosno da putuju biciklom. Isto tako vidjet ćemo koliko će Republika Hrvatska od navedenih 1,2 milijarde kuna uspjeti privući i uložiti u biciklistički promet. Dotad pratite bazu podataka koju nude Sindikat biciklista i Europska biciklistička Federacija.
IZVOR: UDRUGA SINDIKAT BICIKLISTA
