Početkom travnja šuma Žutica prodiše punim plućima; voda se povukla iz najnižih dijelova pa tako i iz šume poljskog jasena.Jedino je pašnjak, koji se nalazi preko puta vanjskog dijela šume uz stari rukavac rijeke Lonje, još uvijek djelomično pod vodom.
Iz šume hrasta lužnjaka i običnoga graba, vodu i zimsko sivilo zamijenila je prava razigrana slikarska paleta boja: za sve stanovnike šume došlo je vrijeme obilja.Cvjetnice, šaševi i mahovine maksimalno koriste sunčevo svjetlo koje prodire kroz krošnje stabala dok se još nisu potpuno zazelenila.
Prve proljetnice, poput visibaba, jaglaca i bijele šumarice, zamijenile su žuta šumarica, ivica, gavez i mrtva kopriva, dok se u vlažnijem dijelu šume skrasila kaljužnica (Caltha palustris L.).
U svakom kutku šume život buja.
-
- Mravinjak crvenih šumskih mrava
-
- Žutička mrtvica
-
- Močvarna kaljužnica
U jednom od njih se mogu vidjeti crveni mravi (Formica rufa L.) koji su izgradili svoju koloniju na starom, trulom grabovom panju gdje se ne probija previše sunca. Pravi su lovci i hvataju ostale kukce i stotinjak metara od svoje nastambe. Tako izvrsno reguliraju eko sustav jer pomažu šumarima protiv kukaca koji štete stablima.
Za razliku od ovog dijela šume, s područja poljskog jasena, voda se tek nedavno povukla tako da se najniži slojevi još nisu potpuno razvili a to će, na svoj način iskoristiti, jedna vrlo osjetljiva biljna vrsta.
Tu se može vidjeti jedna od najljepših ali i najugroženijih proljetnica šume Žutice: kockavicu (Fritillaria meleagris L.).
-
- Obična kockavica
Upravo u ovo doba godine, kada drveće i grmlje još nije prolistalo, ona razvija svoju nadzemnu stabljiku i do 30 centimetara u visinu. Obična kockavica počinje cvjetati tek nakon 5 – 8 godina te može doživjeti više od 30 godina.Zvončasti cvijet purpurne je boje, izmjenjuju se svjetlije i tamnije šare koje tvore uzorak šahovnice po kojoj je ova vrsta, kod nas, dobila ime. Nakon cvatnje, iz trodijelnog tobolca otpušta mnoštvo sjemena koji će se, nošeno poplavnom vodom, proširiti i tako osigurati nastavak vrste.
Najveći neprijatelj joj je čovjek jer se melioracijom, regulacijom vodotoka i isušivanjem močvara uništava stanište ove neobično lijepe biljne vrste.
/Inspirirano dokumentarnim filmom Zorana Ožetskog Čudesna šuma Žutica – Između dvije poplave/
/Adaptacija: Jadranko Bitenc/
Zoran Ožetski
Završio srednju tehničku školu u Ivanić-Gradu. Od 2006. godine, u vlastitoj tvrtki radi na poslovima video snimanja, monatže i postprodukcije. Pored navedenog, 2012. godine za Javnu ustanovu Zeleni prsten Zagrebačke županije, započinje snimanje srednjemetražnog dokumentarnog filma ( 48 minuta) “Čudesna šuma Žutica – Između dvije poplave” gdje potpisuje scenarij, režiju, snimanje i postprodukciju.
