Ovih dana svjedoci smo povratka sve više vrsta ptica koje zimi sele u krajeve s boljim životnim uvjetima. Jedna od takvih vrsta je i bijela roda, u narodu uglavnom poznata pod nazivom roda, jer je puno češća i rasprostranjenija od njene tamne rođakinje – crne rode. Rode su dio identiteta hrvatskog sela. Većinu svog života provedu kraj čovjeka, gnijezde se u selima, na krovovima kuća, crkava, vatrogasnih domova, štagljevima, stupovima od elektre, a hrane na poljoprivrednim površinama. Njihov dolazak i odlazak najavljuje smjenu godišnjih doba.
Naime rode uglavnom zimuju u južnoj Africi i to često u njezinom najjužnijem dijelu – Južnoafričkoj Republici. Njihov put u jednom smjeru prosječno traje više od mjesec dana jer rode ne lete aktivno cijelim putem nego čekaju povoljne vremenske uvjete kada mogu koristiti pasivan način leta (jedrenje) koji ih puno manje umara. U međuvremenu se zaustavljaju na mjestima gdje ima dovoljno hrane i obnavljaju svoje tjelesne energetske zalihe. Na gnijezdo se uglavnom prvo vraćaju mužjaci koji zauzimaju gnijezdo koje su koristili i ranijih godina.
Još u ožujka zapazili smo prve rode koje su se vratile na svoja gnijezda, ali neke rode još uvijek su daleko od svojih gnjezdilišta. Ti podaci dostupni su nam zahvaljujući obilježavanju roda različitim oznakama tj. prstenovanju.
S obzirom na nevjerojatan put kojeg rode prolaze, na gnijezda se vraćaju iscrpljene te im je potreban mir kako bi mogle obnoviti zalihe, popraviti gnijezdo i podići mlade. Ptići roda jako brzo rastu i zbog toga im je potrebno jako puno hrane, a pritom će pojesti ogroman broj žaba, miševa, skakavaca i zmija te na taj način dati nemjerljiv doprinos u kontroli brojnosti životinja koje bi mogle napraviti štetu u našim vrtovima, voćnjacima i poljima. Zbog toga budimo zahvalni rodama na ovoj usluzi koju još uvijek dobivamo besplatno.
Skupština Zagrebačke županije proglasila je 2016. i 2017. godinu Godinama bijele rode u Zagrebačkoj županiji. Cilj proglašavanja Godina bijele rode je očuvanje i zaštita populacije bijele rode, te očuvanje sela i prostora koji zajedno čine vrijedan resurs, ne samo lokalni već i nacionalni.