Nakon punih 13 godina u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad u četvrtak navečer gostovao je Edo Popović, jedan od najboljih suvremenih književnika, prisutan na književnoj sceni već punih 30 godina. Taj naš posljednji susret obilježio je izlazak romana “Izlaz zagreb jug”, a u godinama koje su prošle izašli su mnogi naslovi različitog žanra -) Dečko, dama, kreten, drot (2005.), Oči (2007.), Lomljenje vjetra (2011.), Mjesečev meridijan (2015.); novele:Koncert za tequilu i apaurin (2002.), Plesačica iz Blue Bara (2004.), Igrači (2006.); Zbirke priča San žutih zmija (2000.), Tetovirane priče (2006., u suradnji s crtačem Igorom Hofbauerom); pet svezaka ilustriranih kratkih priča, ilustrirao Igor Hofbauer: Klub, Ako vam se jednom na vratima… , Gospa od Bluda, Dvije priče, Betonske priče; dnevničko-autobiografska proza: Kameni pas,(2001.), te kod publike iznimno dobro prihvaćeni Priručnik za hodače (2009.) i “U Velebitu” (2013.).
Upravo najviše vremena na našem sinoćnjem druženju posvetili smo posljednjim dvjema knjigama kojima se Edo okrenuo drugačijem pisanju od onog kojim smo ga upoznali davnih godina te od pisca urbanog postao pisac divljine. Bez imalo skrivanja i prešućivanja otvoreno je progovorio o razlozima promjene u pisanju, ali i u životu općenito, navodeći kako je bolest zbog koje su se te promjene dogodile zapravo nešto najbolje što mu se dogodio u životu jer su mu skrenule pažnju u drugom smjeru koji ga je obogatio na više razina, a što pokazuje i njegovo pisanje.
Senka Kušar Bisić
Foto: Zdenko Vanjek
