piše: Božica Brkan -glavna urednica portala oblizeki.com
Krafli, fritule, poderane gaće, listarići, hroštule… pripovijedaju o tome kako je slatki fašnik isplivao iz duboke masnoće. Prije Čiste srijede i početka nekad stvarno četrdesetodnevnoga posta na fašnik se ludovalo kao u predkršćansko vrijeme, a zle duhove zime prije dolaska proljeća otjerivalo se i slasticama koje su posvuda, ma koliko se razlikovale, bile više nego skromne i isplivale su iz duboke masnoće kako bi bolje grijale maskirane plesače.
Otkako su fašnik i maskiranje postali općepopularni i ne samo turizmu počeli donositi nemalu lovu, s duženjem jednodnevnog na najmanje jednomjesečne fešte s prigodnom predajom gradskih i inih ključeva maskama, izgubio se ne samo osnovni smisao prerušavanja, pa se volim podsjetiti što o tome imaju reći, na primjer, etnolozi. Lijepa je pjesmica iz moga doma u djetinjstvu o tancanju za debelu repu, priča o tome kako se ujutro na fašejnek trebaju noge oprati u kiselom zelju da bi bile zdrave i tome slično.
Žene na fašnik, muški na Pepelnicu
No volim se podsjetiti i na hranu koju su nekad jele maske idući od kuće do kuće bilo na fašnik (žene) bilo na Pepelnicu (muškarci). Zapravo, više su pili, osobito rakije i kuhanoga vina da se utople, jer zime su tada bile stvarno zimski hladne, a volim se podsjetiti i kako se prije više od stoljeća nudila skromna, mesopusna hrana, primjerice na kockice narezana bijela i žuta repa, ali to jednako rado vezujem s aktualnom ponudom münchenskoga Oktoberfesta uz hekte piva.
Silno mi je zanimljiva i priča iz Kaštelira, koju sam uočila u knjizi “Pusna kuharica/ Jela koja jedemo u vrijeme karnevala/ Tradicijska pusna jela u Rijeci, Hrvatskom primorju, Istri i Gorskom kotaru”, Adamić, Rijeka 2012., o tome kako se na pust moralo jesti točno čak šest puta! I ne samo to, druga priča iz Medulina govori kako bi se taj zadnji dan prije korizme pojelo sve od mesa što bi se našlo u u kući baš na pust, jer bi dan poslije nastupio 40 dana dug post u kojem se zaista postilo. Što iz vjerskih razloga, a što iz neimaštine, zaključujem. Šunka, a negdje tek kraćica, buncek ili čak kulen skidali su se tek o Uskrsu. Kuhali su se zacijelo zato što još, osobito najveći komadi, nisu bili do kraja osušeni.
Svaki kraj svoja fašnička slastica
Nudilo se, kao i primjerice na zimskim čehanama, eventualno gibanicama (orahnjače, makovnjače, rožičnjače, sirnice), buftlima nadjevenima domaćim šljivovim ili šipkovim pekmezom ili marmeladom, po primorskim se krajevima pripremao, primjerice, presnac, a tu onda dolazimo i do osobito zasitnih slastica pečenih u dubokoj masti. Krafle, poderane gaće u različitim oblicima, fritule i fritulice, žličnjaci… Kako li se samo u različitim krajevima različito zovu!
Mnoge od njih, krafli ecimo, danas su raširene u (svako)dnevnoj ponudi, od pekarskih i slastičarskih – uoči Uskrsa mediji nerijetko upriličuju svaki svoje ocjenjivanje (koje se rezultatima nerijetko bitno razlikuje!) – pripremaju se polako ili što brže, s kojekakvim dodacima. Ni krafle kao globalistički fast food doručak, American Donut recimo, ne mogu bez nutelle i njezinih inačica, čokoladnim i šećernim preljevima i nadjevima, posipima i mrvicama. Ni jednima ne smeta propuh, kako im je navodno smetao u vrijeme naših pretkinja od mama pa dalje u povijest.
Namjenska brašna, namjenske mješavine
Fritule i fritulice od Istre do otoka i juga i zaleđa Dalmacije ne mogu pak bez rakije lozovače, gnječena krumpira ili ribanih jabuka itd. Uštipke, žličnjake također možemo kušati na sajmovima tijekom cijele godine, slane i slatke. Za mnoge od tih slastica postoje već namjenska brašna (primjerice za dizana tijesta) ili i gotove mješavine, tzv. miksevi, koje samo treba pomiješati u određenim omjerima i ispeći.
Složenija izvedba, ne nužno i bolja slastica
Na kraju darujem i jednostavan zanimljiv recept za četvrtaste krafliće, kako ih sama zove, ili gotovo dizane poderane gaće svoje tetke Anice Rožić. Imajte jedino na umu moju uobičajenu filozofiju da kompliciranija izvedba ne mora nužno značiti i uspješniju slasticu.
Želite li eksperimentirati, mogu preporučiti da od običnoga tijesta za rezance, zapravo samo od jednog jajeta, malo vode koliko stane u ljusku jajeta i brašna koliko treba, bez soli kako bi tijesto ostalo tvrdo, ali neka ne bude ipak pretvrdo, iskrojite okrugle oblike. Rijetko ih nareckajte te s malo bjelanjka spajate dva i dva ili čak tri i samo pustite u vruću duboku masnoću da se “rascvjetaju”. Ispecite ih jednako kao i prhke poderane gaće, podrapane gače, trešče odnosno hroštule, koje su uostalom, mogu biti i od istoga tijesta, samo drugačije “iskrojene”.
Četvrtasti tetkini kraflići
Sastojci (za 1-3 osobe)
1 jaje
mlijeko (malo više od 1 dl)
rakija
brašno oštro
kvasac suhi
2 žličice šećera
1 mali maslac
Priprema
Odvojite bjelanjak od žutanjka. Bjelanjak istucite u snijeg. Suhi kvasac pomiješajte u brašno i šećer, a žumanjak istrajbajte s mlijekom i rakijom te otopljenim maslacem. Suhe sastojke zalijte mokrima, dodajte snijeg od bjelanjka i isklofajte u tijesto. Ostavite da odstoji i uzraste. Zatim tijesto razvucite i razvaljajte te narežite nožem u različite oblike. Po potrebi ih ostavite da još malo uzraste. Pecite ih u vrućoj dubokoj masnoći, najbolje svinjskoj masti. Po želji još tople pošećerite krupnim ili sitnim šećerom.
Nije naodmet
Ako volite mirisnije, šećer možete pomiješati s vanillin šećerom, a rakiju zamijeniti rumom. Gospođa Anica kaže kako je veću količinu za više ososba nekad radila na 500 g brašna sa 2,5 dl mlijeka, 1 cijelim maslacem itd.
Foto: oblizeki.com
