Uz ovu kolumnu autor najavljuje skorašnji završetak I. polugodišta školske godine. Pita se, i sa znanim pedagogom rođenim Ivanićaninom Stjepanom Basaričekom pokušava odgovoriti – kakovim učiteljem treba biti?
TISUĆU I JEDNA NOĆ STRIČEKA STJEPANA BASARIČEKA
PIŠE: DRAGUTIN PASARIĆ
Počinjemo s duhovitom zgodom. Otac je učiteljici nakon priopćenja da mu sin ima slabe ocjene, ali da je vladanjem najuzorniji odgovorio: Znači u onome što ga ja učim – odličan je, a ja sam ga poslao u školu da ga i Vi nešto naučite. Razumljivo komentar u krajnosti ne opravdava učenike, ali više nego upozorava učitelje da su se prihvatili posla „sa sedam kora“. Jednostavno i sami moraju za učenje povjerenih im – svakodnevno učiti! Dakle i oni se moraju uhvatiti knjige, i kako se to popularno kaže „zagrijati stolicu“. A prvim hrvatskim knjigama za tu namjenu autor je zaslužni utemeljitelj je pedagogijske teorije u Hrvata Stjepan Basariček (Ivanić Grad, 27. travnja 1848. – Zagreb, 23. ožujka 1918.). Osnovnu školu završio je u Ivanić Gradu. Danas nosi njegovo ime, a učenici mu se u eko stripu obraćaju sa striček Basariček. Svoje učiteljsko znanje darovao je i obližnjim Bregima (danas Posavki Bregi) .
Basariček je utemeljitelj i predsjednik “Hrvatskog pedagoško-književnog zbora“, autor školskih zakona, pisanju nastavnih osnova, planova i programa, pokretač “Pedagogijske enciklopedije”. Upravo za učitelje napisao je naslove koji blisko upućuju – kako učenicima i sebi stvoriti ozračje prisnosti u pristupu učenju. Tako tisak (časopis Dom i sviet) krajem 19. stoljeća bilježi da je nedavno svijet ugledalo treće izdanje prvog dijela pedagogije, a koju ju je napisao učitelj na Učiteljskoj školi u Zagrebu Stjepan Basariček.
Spominje se da je zaslužni hrvatski pedagog priredio i drugo izdanje drugog dijela svoje pedagogije. I sada ono najvažnije – ocjena: Pisac nastojao je da u njem lahko shvatljivim i ugodnim načinom protumači načela i zakone današnjeg obćeg obukoslovja. Da je uspio u tom nastojanju, uvjerit će se svaki, tko pročita liepu ovu knjigu. Preporučamo ju stoga svim roditeljem, a ponajpače učiteljem.
Zasigurno da je uz znanje, a što dobrog učitelja čini priznatim, u pisanje unio i maštu. Uostalom ona kažu – matematiku može logičnim zaključivanjem učiniti lako podnošljivom, a povijest ne dosadnom kronologijom, već upravo suprotno posebno zanimljivim pričom o prošlosti. Basariček je mislio ne samo na učitelje već i mladež. Za nju je sabrao kako bilježi već spomenuti Dom i sviet „ponajkrasnije biserje arapske mašte“. Časopis u prosinačkom broju 1890. godine za božićno darivanje uz njegovim marom sakupljene narodne i šaljive pripovijetke prenosimo doslovce nudi: Basariček Stj. Tisuću i jedna noć. Arapske priče. Sa šest slika u bojama i dvanaest u crno. Tvrdo uvezeno.
Ne potiče li to da i danas nezamjenjiva knjiga može i treba nositi epitet posebno lijepog dara!
Ako još niste, sada možete lajkati portal Volim Ivanić
