U kolumni Dragutin Pasarić „oživljava“ kraj 19. stoljeća, kako se tada pisalo u Bregima kod Ivanića. To mjesto 1896. godine ima 18 članova Matice hrvatske. Tu je rođen svećenik Vilko Anderlić, prvi pisac knjige o sociologiji na hrvatskom jeziku. Njegov otac Franjo u Bregima je bio učitelj, a poznat je po metodi za opismenjavanjem odraslih.
O ANDRAGOIJI I SOCIOLOGIJI IZ POSAVSKIH BREGA
piše: Dragutin Pasarić
piše: Dragutin Pasarić
Selo Bregi (danas Posavski Bregi) nekada su imali zemljopisno pojašnjene da su kod Ivanića. Tako piše i u Izvješću Matice hrvatske koja je u tom mjestu 1896. godine imala Povjerenstvo čak s 18 članova, Na čelu je bio mjesni ravnajući učitelj Nikola Imbrić. Bregi su korisna spojnica Posavine i Moslavine u narodnoj nošnji, posebno pučkim vezom u izradi crkvenog ruha, ali i u podizanju socijalnog duha Tu je 28. kolovoza 1882. godine rođen Vilko Anderlić.
Kršten je 4. rujna iste godine u mjesnoj župnoj crkvi sv. Maksimilijana. Kao krsno ime upisano je Vilhelm, u Indeksu Sveučilišta u Budimpešti piše Vilim, a sam se potpisivao Vilko. U Krsnom listu i crkvenim dokumentima piše prezime Andrlić, a sam se potpisivao Anderlić. I otac Franjo Anderlić (rođen u Varaždinu 1857.) u nekim dokumentima navodi se kao Andrlić. Bilo je to i u vrijeme učiteljevanja u Bregima (1878. – 1884.), poslije poznatog pedagoga Stjepana Basaričeka, rođenog u Ivanić Gradu. Inače Franjo Andrlić među prvim je imenima hrvatske andragogije. Njegov metodički postupak za poučavanje nepismenih čitanju i pisanju nazvan je Anderlićeva metoda. Razrađena je u Čitanci za abecedarce na temelju Očenaša. Inače prije Brega došavši u Moslavinu 1875. godine radio je u Gornoj Jelenskoj i Vrtlinskoj. Iz Brega premješten je u Vukovar, a supruga Olga r. Rubin također je bila učiteljica
Sin Vilko u gradu na Dunavu polazio je osnovnu školu, započeo srednju, koju je nastavio i završio u Zagrebu. Teologiju je diplomirao u Budimpešti. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije 6. srpnja 1905. godine zaredio ga je nadbiskup rodom Ivanićanin Josip Posilović. Vilko Anderlić bio je kapelan u Ludini. Bio je predavač sociologije na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu od 1911. do 1914. godine. Najveći dio svećeničkog života obavljao je u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji. Župnikovao je u Berku, a najduže u višenacionalnom Sotinu. U Drugom svjetskom ratu u toj župi spasio je mnoge. Mjesni Srbi založili su se da ga poslije 1945. godine u montiranom komunističkom procesu ne zadesi pripremana kazna. Preminuo je u Sotinu 30. prosinca 1957. godine
Vilko Anderlić s 25 godina napisao je prvu knjigu – Dva nazora o socijalnom pitanju (1907.). Na njegovo djelo podsjećaju Marin Srakić i Stjepan Baloban. Pledirao je za kršćanski socijalizam kao ispravan odgovor na socijalno pitanje. Po njemu ne može se riješiti liberalizmom, zapravo liberalnim kapitalizmom, niti marksističkim komunizmom, odnosno marksističkim kolektivizmom.
U tridesetoj godini života u đakovačkoj Biskupijskoj 1912. godine na 119 stranica tiska knjigu Socijologija (tako glasi original), prvu te vrste na hrvatskom jeziku. Četiri godine kasnije objavljuje u Zagrebu djelo Svećenik i socijalno djelovanje. U njemu kaže:
Kao i svaki drugi građanin, svećenik sudjeluje u rješavanju kulturno socijalnih pitanja i zajedno s vjernicima utječe na donošenje zakona koji nisu u suprotnosti s katoličkim stavovima. No neka svećenik ne traži da vjernici budu istih političkih nazora, ne smije ih «radi eventualne razlike sa prodikaone prekoravati, ili im uskraćivati možda i sv. sakramente, ili druga vrela milosti Božje.
Dragutin Pasarić
Ako još niste, sada možete lajkati portal Volim Ivanić
