Nakon 4 godine, napori i inicijative Zagrebačke županije o važnosti promjene Mreže hitne medicine te sustavno upozoravanje kako su stanovnici Zagrebačke županije zakinuti za adekvatnu hitnu medicinsku pomoć urodili su plodom. Naime, Ministarstvo zdravlja, uvažavajući stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, donijelo je novu Mrežu hitne medicine temeljem koje je Zagrebačka županija dobila 45 timova T1, 5 timova T2, te 5 timova prijavno dojavne jedinice (PDJ) u Velikoj Gorici.
„Dobili smo 15 T1 timova više i konačno mogu reći da je nepravda koja je napravljena Zagrebačkoj županiji ispravljena. Zahvaljujem se ministru Nakiću i Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu što su nas saslušali, uvidjeli nepravilnosti u prijašnjoj Mreži te ju konačno ispravili“ – izjavio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić nadodavši kako će zbog povećanja T1 timova Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije godišnje uprihoditi oko 4,5 milijuna kuna više od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Temeljem stare Mreže hitne medicine Zagrebačka županija imala je svega 30 T1 timova hitne medicine, dva punkta dežurstva, 10 T2 timova hitne medicine i 5 timova Prijavno-dojavne jedinice. U staroj Mreži, Velika Gorica sa 63.000 stanovnika i Zračnom lukom na svom području imala je svega 5 T1 timova, a isti broj T1 timova imala je i Čazma s 8.095 stanovnika. Ivanić-Grad, koji ima 27.946 stanovnika, uopće nije imao T1 tim, već samo ustrojeno dežurstvo, dok je Čakovec, koji ima 27.227 stanovnika, imao 10 T1 timova.
„Situacija je bila neodrživa. Sustav hitne medicine temeljem stare Mreže uopće nije mogao funkcionirati bez da se u opasnost ne dovode ljudski životi. Nismo imali izbora i zajedno s našim gradovima i općinama posegnuli smo u vlastite proračune i osigurali sredstva za dodatne T1 timove“ – pojasnio je Kožić. Zagrebačka županija svake je godine osiguravala 4 milijuna kuna vlastitih sredstava kako bi stanovnicima na cijelom području Zagrebačke županije osigurali dostupnu, pravovremenu i kvalitetnu djelatnost hitne medicine. „Sada spomenuta sredstva možemo preusmjeriti u gradnju škola ili održavanje cesta što i jest nadležnost županija“ – zaključio je Kožić.
